IZBORI SU POČETAK, A NE KRAJ ODGOVORNOSTI
Predizborno vrijeme pokazuje koliko kandidati političkih stranaka mogu biti aktivni. Među njima su i oni koji već obavljaju funkcije i žele ponovo zadobiti povjerenje građana, kao i oni koji se prvi put kandiduju i žele postati njihovi predstavnici. Predstavljaju svoje programe, obilaze građane, razgovaraju sa članovima i simpatizerima i nastoje pokazati svoju predanost ljudima i poslu koji žele obavljati. I to je dio demokratskog procesa. Kada bi ta aktivnost, odgovornost i predanost bile iste i nakon što budu izabrani, mnogo toga bi bilo bolje. Ali koliko će izabrani predstavnici biti aktivni i odgovorni ne zavisi samo od njih. U velikoj mjeri zavisi i od nas građana – koliko ćemo pratiti njihov rad, koliko ćemo postavljati pitanja, tražiti odgovore i insistirati na tome da se ono što je planirano i što je potrebno zaista i uradi. Izborima ne završava naša građanska odgovornost. Izborima ona tek počinje. Ali izbori ne bi smjeli biti trenutak kada građani samo daju svoj glas, a zatim se povuku i prepuste izabranima da naredne godine rade bez dovoljno pitanja, kontrole i odgovornosti. Izbori su početak, a ne kraj odgovornosti građana. Građani ne biraju samo ljude koji će ih predstavljati. Oni im povjeravaju odgovornost da rade u javnom interesu, da poštuju zakon, da budu transparentni i da za svoj rad polažu račun građanima. Kada budu izabrani, oni više ne predstavljaju samo svoju političku stranku, njene članove i simpatizere, nego sve građane. Zato su dužni raditi jednako i odgovorno za sve građane, a ne samo za članove i simpatizere svoje političke stranke. Zato se demokratska odgovornost ne završava na dan izbora. Ona tada tek počinje. Bilo da se do radnog mjesta dolazi konkursom, izborom ili povjerenjem građana na izborima, odgovornost prema poslu mora biti ista. Svako radno mjesto ima svoj opis poslova, prava, obaveze i odgovornosti, pa tako i pozicije na koje građani biraju svoje predstavnike. Ko god prihvati određenu poziciju, prihvatio je i odgovornost da svoj posao obavlja savjesno, odgovorno i u skladu sa zakonom i povjerenjem koje mu je ukazano. Zato nije dovoljno samo izabrati predstavnike i njima prepustiti sve, a zatim čekati naredne izbore. Mi, građani, moramo pratiti njihov rad i tražiti odgovornost za ono što rade – ali i za ono što ne rade. Praćenjem rada i traženjem odgovornosti građani ne ometaju rad institucija – oni pomažu da izabrani predstavnici svoj posao obavljaju odgovorno i u interesu građana. Građani ne trebaju biti protivnici onima koji su izabrani. Bez obzira kojoj stranci pripadali, oni su predstavnici svih građana. Naprotiv, odgovorni građani koji postavljaju pitanja, traže informacije i insistiraju na poštovanju obaveza pomažu da institucije rade bolje. Često čujemo: „Svejedno je ko će doći, uvijek će biti isto.“ Ali upravo takvo razmišljanje može dovesti do toga da zaista uvijek bude isto. Ne zato što su svi isti, nego zato što građani nakon izbora često prestanu biti dovoljno aktivni. Demokratija ne podrazumijeva samo pravo da biramo, već i odgovornost da pratimo, pitamo, tražimo objašnjenja i zahtijevamo odgovorno i transparentno djelovanje onih kojima je dato povjerenje. Građani ne trebaju biti aktivni samo u predizbornim aktivnostima i na dan izbora. Trebaju biti aktivni tokom cijelog mandata. Treba pitati: Šta je planirano? Šta je urađeno? Zašto nešto nije urađeno? Kako se troši javni novac? Ko donosi odluke i u čijem interesu? To nisu neugodna pitanja. To su normalna pitanja odgovornog građanina u demokratskom društvu. Ako želimo promjene, nije dovoljno samo čekati nove izbore i nadati se da će neko drugi donijeti bolji život. Promjene počinju i od nas samih – od našeg odnosa prema izborima, prema javnom interesu i prema onima koje biramo. Zato nemojmo izgubiti povjerenje u mogućnost promjene. Nemojmo unaprijed prihvatiti da će „uvijek biti isto“. Neće biti isto ako građani budu drugačiji – aktivniji, odgovorniji i spremniji da traže ono što im pripada: odgovornu vlast, transparentnost, zakonitost i poštovanje građana. Ako želimo odgovornu vlast i dobro uređeno društvo, onda moramo prihvatiti jednostavno pravilo: Ko prihvati odgovornost za posao, mora odgovarati za svoj rad. A ko bira, mora pratiti kako se povjerenje koristi. Ako hoćemo promjene, moramo prvo mijenjati sebe – svoj odnos prema odgovornosti, prema drugima i prema društvu u kojem živimo. Jer promjena ne počinje samo izborom drugih ljudi. Promjena počinje od nas samih. Pačariz Faik Predsjednik Udruženja "Zabraniti vođenje rata" Prikaži manje